1. Analiza rizika za projektovanje velikih rezervoara za skladištenje sirove nafte
1.1 Analiza opasnosti od sirove nafte
Sirova nafta je zapaljiva tečnost klase A i B koja je vrlo zapaljiva; Granični raspon eksplozivnosti je uzak, ali je vrijednost niska, što ima određenu opasnost od eksplozije, a pri gašenju požara posebnu pažnju treba obratiti na lagano ključanje i prelijevanje sirove nafte.
1.2 Analiza uzroka opasnosti od požara i eksplozije
Karakteristike sirove nafte određuju rizik od požara i eksplozije, koji je primarni i najvažniji faktor rizika za velike rezervoare za skladištenje sirove nafte. Tri neophodna uslova za nastanak požara: izvor paljenja, zapaljive materije i vazduh.
Problem izvora paljenja uglavnom se rješava jačanjem kontrole, a problem istjecanja zapaljivih tvari treba spriječiti i kontrolisati u procesu projektovanja rezervoara.
Prosuta sirova nafta dolazi u kontakt sa vazduhom, tj. je zapaljiva supstanca. Curenje sirove nafte češće se javlja tokom skladištenja i transporta, uglavnom uključujući curenje nafte iz rezervoara, odvodnjavanje, curenje nafte kroz opremu, cjevovode i ventile, te isparavanje nafte i plina uzrokovano lošim zaptivanje, a postoji i mogućnost vrlo velikih curenja kao što je otvaranje dna rezervoara i pucanje vara, spuštanje dna plutajuće ploče itd.
Korozija je jedan od važnih faktora u nastanku curenja. Bilo je mnogo curenja ulja u zemlji i inostranstvu uzrokovanih korozijom na dnu rezervoara za ulje. Preliminarni rezultati istraživanja korozije u rezervoaru za skladištenje sirove nafte pokazuju da je korozija dna rezervoara izražena, a najvećim delom je korozija udubljenja, koja se uglavnom javlja u toplotno zahvaćenoj zoni zavarivanja, udubljenja i deformacije, a zatim korozije. vrha rezervoara, što je neravnomjerna i kompleksna korozija praćena poroznošću, a korozija stijenke rezervoara je lagana, i to je jednolična piting korozija koja se uglavnom javlja na granicama ulje-voda i ulje-vazduh. Za usporedbu, vanjska korozija na dnu rezervoara je jača, uglavnom na strani gdje se rubna ploča susreće s temeljom prstenaste grede.
Nesreća s poplavom plutajuće ploče jedna je od ozbiljnih i opasnih nezgoda na opremi koja je tabu u proizvodnji i radu rezervoara za ulje s plutajućim krovom. S jedne strane, pojava ovakvih akcidenata odražava ozbiljne nedostatke u projektovanju, izgradnji, upravljanju i sl., as druge strane, prouzrokovaće curenje velikih količina sirove nafte, ozbiljno uticati na proizvodnju, zagađivati životnu sredinu i stvarati opasnost od požara.
2 Ključni sigurnosni problemi u dizajnu velikih rezervoara za skladištenje sirove nafte i protumjere
2.1 Temelji i temelji rezervoara
Projektovanje temelja rezervoara i dizajn temelja rezervoara su najosnovnije garancije za siguran rad velikih rezervoara. Prema standardu petrohemijske industrije [2], u procesu odabira projektne lokacije potrebno je izvršiti geotehnička istraživanja, utvrditi stanje odvojeno za opći temelj, temelj mekog tla, planinski temelj i temelj specijalnog tla, kao i predložiti odgovarajuće metode za tretiranje temelja, a istovremeno treba izvršiti procjenu seizmičkog uticaja lokacije i temelja kako bi se izbjegla izgradnja različitih mekih i tvrdih temelja na temelju ili u zona uticaja aktivnih zona geoloških raseda.
Uobičajeni oblici temelja rezervoara uključuju tip prstenastog zida (greda), tip vanjskog prstenastog zida (greda) i tip zaštite nagiba. Selekcija se mora izvršiti u skladu sa geološkim uslovima. Temelj rezervoara treba da ima dovoljnu ukupnu stabilnost, ujednačenost i dovoljnu krutost na savijanje u ravni, strukturnu krutost temelja direktno ispod zida rezervoara treba da bude ojačana, temeljna osnova koja podržava donju ploču treba da bude fleksibilna da apsorbuje deformaciju zavarivanja, to je Preporučuje se ugradnja vodootporne uljne barijere i signalne cijevi za curenje ulja, a razmak između nivoa podzemne vode i gornje površine temelja ne smije biti manji od visine do koje kapilarna voda može doseći (obično 2 m).
